Umirovljenički krediti



U jeku mirovinske reforme koja drma Lijepu našu, nitko nije ostao ravnodušan na činjenicu da će se radni vijek produljiti do 67. godine života. Postavljaju se pitanja je li čovjek uopće fizički sposoban toliko dugo provesti na radnom mjestu, naročito zanimanja koja podrazumijevaju težak fizički napor kao što je rad na gradilištu ili u cestogradnji.

Hrvatska danas ima više od 1,2 milijuna umirovljenika, a preko 300 tisuća njih prima mirovinu nižu od 200 eura mjesečno. S tim je iznosom iznimno teško preživjeti, imajući na umu prosječni troškovi života premašuju 700 eura. Čak i građani s prosječnom plaćom nisu u mogućnosti podnijeti veće opterećenje kućnog budžeta, a kamoli tek umirovljenici.

Unatoč sumornim prognozama o stanju mirovinskog fonda, velik dio umirovljenika zbog straha da neće moći preživjeti, odgađa odlazak u mirovinu. O nekim većim luksuznim stvarima ni ne razmišljaju, a većinu vremena im čak i najosnovnije stvari predstavljaju problem.

Bankarske i nebankarske institucije plasirale umirovljeničke kredite

Brojne bankarske i nebankarske institucije su ponukane time osmislile cijeli niz kreditnih mjera namjenjenih isključivo umirovljenicima. Kumovala je tome uz životne uvjete i dulja životna dob. Umirovljenici žive sve dulje i imaju potrebe slične onim zaposlenima, a dosad ih bankarske institucije nisu primjećivale zbog rizika koji se uz njih vezao. Najčešće ulažu u renovaciju svojih domova, planiraju putovanja i kupuju kućanske aparate koje nisu u mogućnosti financirati iz standardnog kućnog budžeta već se moraju zaduživati.

Brojne bankarske i nebankarske institucije sada u svojoj ponudi imaju umirovljeničke kredite koje u prosjeku imaju niže kamatne stope, fiksnu kamatu i kraći rok otplate kredita od onih namijenjenih zaposlenima.

Banke imaju rigoroznije uvjete i najčešće uvjetuju visinu mirovine. Što u prijevodu znači da ne odobravaju umirovljeničke kredite onima čija je mirovina niža od njihovih uvjeta. Kad je starost u pitanju tu su puno fleksibilnije i bankarske i nebankarske institucije, a gornja dobna granica je oko 85 godina života. Ne čudi to nimalo s obzirom na to da je 20 posto hrvatskog stanovništva starije od 65 godina pa se i prosječan klijent promijenio.

Umirovljenički krediti – što provjerava banka, a što kreditna kuća?

Banke kod umirovljeničkih kredita obavezno provjeravaju kreditnu sposobnost klijenta. Radi se o utvrđivanju boniteta odnosno mogućnosti klijenta da dobije umirovljeničke kredite te da ga uz kamate otplati u roku. Kreditne kuće imaju drugačiji pristup i važna im je samo takozvana financijska urednost potencijalnih klijenata. Važno im je da klijent ima redovna primanja te uredno podmiruje sve svoje obaveze.

Umirovljenički krediti za umirovljenike s inozemnom mirovinom

Umirovljenički krediti namjenjeni umirovljenicima s inozemnim mirovinama relativno su nova pojava na našem tržištu. Prvenstveno je tome tako zato što banke od korisnika zahtjevaju prijavljeno boravište u Hrvatskoj, a mnogi od njih ga nemaju. To im predstavlja preveliki birokratski problema pa nerijetko odustaju od umirovljeničkih kredita već u samom startu.

Kreditne kuće od svojih klijenata traže samo otvoren tekući račun i redovita primanja. Boravište ne igra ulogu čime se omogućuje dizanje umirovljeničkih kredita i onima s inozemnim mirovinama. A riječ je o povećem broju potencijalnih klijenata koji su Hrvatsku napustili prije 40 godina u potrazi za boljim životom. Istim onim koje naši ljudi i danas traže u Irskoj, Njemačkoj, Kanadi i Australiji.