Tko posuđuje novac



Saznaj tko posuđuje novac

Prosječan stanovnik Hrvatske dužan je oko 9000 eura. Ove brojke ne iznenađuju s obzirom da prosječna plaća iznosi oko 800 eura, a potrošačka košarica premašuje 850 eura. Ne čudi stoga ni više od 300 tisuća blokiranih građana Hrvatske čiji dug doseže vrtoglavu brojku od 6 milijuna eura. Najviše dužnika ima u glavnom gradu što je i logično s obzirom na broj stanovnika koji u njemu živi. No ipak prema prosječnom iznosu duga najviše su blokirani građani najsjevernije županije, Međimurske, čiji prosječan dug iznosi gotovo 50 tisuća eura, stoji u podacima Financijske agencije. S obzirom na težinu situacije, novac je tema koja se stalno vrti u svim razgovorima, a sve se češće postavlja pitanje „Tko posuđuje novac?“.

Porezi i prirezi svakim su danom sve veći, a primanja više nisu dovoljna za podmirenje osnovnih životnih troškova pa se brojni ljudi koji se nađu u dugovima najprije obrate svojoj obitelji i prijateljima. Oni se nameću kao logičan odgovor na pitanje „Tko posuđuje novac“, osim banaka i drugih financijskih institucija. No škakljiva je to situacija jer će se odnos nepovratno promijeniti htjeli mi to priznati ili ne.

Stoga ako se novac posuđuje od bliskih osoba, preporučuje se ovu vrstu posuđivanja novca formalizirati na jednak način kao da se radi o posudbu od bilo koje financijske ustanove. Najbolje je sastaviti pismeni ugovor i jasno navesti svotu koja se posuđuje, predviđeni rok otplate i visinu kamatne stope ako ista postoji. Na taj su način obje strane zaštićene u slučaju da se odstupa od onog što je definirano ugovorom.

Tko posuđuje novac? – banka, štedno-kreditna zadruga ili kreditna kuća

No upravo su nepovratno narušeni odnosi, razloga zašto ljudi sve češće na pitanje „Tko posuđuje novac“ odgovaraju s banka ili kreditna kuća. Kod njih nema neugodnih pitanja gdje si potrošio sav novca, zašto ne štediš za crne dane, kako možeš posuditi novac, a onda ga trošiš na takve gluposti…

Banke imaju najrazličitiji izbor usluga koji zadovoljavaju gotovo sve potrebe klijenata. Prije odobrenje kredita, pozajmice ili zajama, provjeravaju kreditnu sposobnost klijenta i na temelju primanja, redovitih podmirenja dugova i vrste zaposlenja određuju je li netko primjeren za posudbu novca.

Prije nego li se odluči za najbolju opciju, klijent može zatražiti ponude drugih banaka. No pritom treba imati na umu kako banke u svojoj ponudi imaju i ponude koje su vremenski ograničene. To se najčešće odnosi na ponude s akacijskom cijenom procjene nekretnine, visinom kamatne stope i samo plaćanje obrade kredita. Zato se ne treba oslanjati samo na ponude koje možete pronaći na internetu, već iste treba zatražiti od samih banaka. Po istom principu posluju i štedno-kreditne zadruge, što znači da su i one jedna od opcija za sve one koji se pitaju tko posuđuje novac.

Kreditne kuće također odgovaraju na pitanje „Tko posuđuje novac?“. Kreditne kuće koje imaju odobrenje za rad od strane Hrvatske narodne banke siguran su izbor zato što posluju legalno i legitimno. Treba biti oprezan s kreditnim kućama koje se reklamiraju na rasvjetnim stupovima i tramvajskim stanicama jer najčešće nude odgovor na pitanje „Tko posuđuje novac“, ali bez potpisivanja ugovora. Novac se često isplaćuje na ruke kako ne bi bilo ikakvih pisanih tragova.